Glavni sastojak gotovo svih stanica našeg tijela. Kao
glavni zadatak ima aktiviranje većine enzima koji su zaslužni za odvijanje i
ravnotežu metabolizma. Uz kontrakciju mišića, važan je i za prijenos podražaja
živaca na mišiće. Vrlo je bitno da organizam svakodnevno primi dovoljanu dozu
magneija, budući da je on bitan za skoro 300 enzimskih reakcija u našem tijelu.
Na žalost, današnja prehrana ne pruža nam dovoljne
količine magnezija (300-400mg), stoga je vrlo bitno da te ona nadopuni raznim
dodacima prehrani.
-smetnje cirkulacije i rada srca
-osjećaj pritiska u glavi, slaba koncentracija
-glavobolje i migrene
-razdražljivost te poremećaj spavanja
-grčevi u mišićima i njihova napetost
Samo su dio problema kod kojih nam nadopuna magnezijem
može pomoći.
Također, od posebne je koristi za:
-srčane bolesnike, trudnice i dojilje, sportaše, osobe
koje pate od šećerne bolesti, osobama koje su izložene fizičkim i psihičkim
naporima, kao i za one koji se oporavljaju od neke ozljede ili bolesti.
U organizmu čovjeka, prosječne građe, nalazi se tek oko
30 grama magnezija, no i ta mala količina nužna je za njegove brojne funkcije.
Zbog konzumacije, pretežno prerađene hrane koja sadrži vrlo malo magnetija, ta
zaliha kod većine ljudi jednostavno nije dovoljna. Zbog pojačanog stresa, te se
zalihe troše vrlo brzo, a smanjuju se i kod nekih bolesti, konzumaciji
pojedinih lijekova te kod intezivne tjelesne aktivnosti.
Stoga je vrlo bitno, za očuvanje zdravlja te za
jednostavnu prevenciju pojedinih bolesti, uzimati pripravke, dodatke prehrani
koje sadrže magnezij. Dodaci prehrani sadrže razne izvore tog vrijednog
minerala kao što su: magnezij-acetat, magnezij- karbonat, magnezijev-oksid ili
magnezij-sulfat.
Kako djeluje Magnezij:
Prevencija: istraživanja su pokazala da je magnezij vrlo
važan i koristan kod sprečavanja i liječenja bolesti srca te cirkulacije. Na
područjima gdje je „tvrda voda“ tj. Voda bogata magnezijem, smrtnost od srčanog
udara manja od područja gdje je magnezij u vodi manji. Također, neki
znanstvenici tvrde da bi se ta stopa smanjila za nekih 19% kada bi svi pili
takvu vodu. Uz to što širi arterije i stabilizira poremećaje u ritmu rada srca,
čini se da smanjuje krvni tlak te potpomaže oporavak od srčanog udara.
Rezultati pojedinih istraživanja uputila su na to kako bi
primjeren unos magnezija pomogao u sprečavanju nastajanja šećerne bolesti tipa
II. Na sveučilištu John Hopkins, istraživaći su određivali razinu magnezija kod
preko 1200 ljudi koji nisu imali čećernu bolest, a nakon šet godina, pratili su
kod kojih od tih ispitanika se bolest razvila. Ispitanici čije su početne
vrijednosti magnezija bile najniže imali su 94% veću vjerojatnost za razvitak
te bolesti, za razliku od onih kod kojih su vrijednosti bile najviše. Ipak,
potrebna su daljnja istraživanja da se potvrdi može li magnezij zaista
spriječiti nastanak te bolesti.
Dodatni učinci: Budući da magnezij opušta mišiće,
koristan je kod ozljeda usred bavljenja sportom, kroničnog umora te bolnih
stanja mišića, tetiva i ligamenata. Vrlo je koristan i kod žena jer ublažava
stanje PMS-a, smanjuje menstrualne grčeve, a kod žena u menopauzi može povećati
mineralnu gustoću kostiju.
Magnezij, osim navedenog, proširuje i dišne putove, a to
je vrlo korisno kod bolesnika sa astmom ili bronhitis. Trenutno nema
suglasnosti oko toga da magnezij sprečava ili liječi migrenu, no istraživanje
govori kako bi magnezij mogao pojačati djelovanje lijeka koji se često koristi
kod migrena, sumatriptana.
Preporučena doza: dnevna preporučena doza kod muškaraca
je 300mg, a za žene 270mg dnevno. Adolescentima, kao i u svrhu sprečavanja i
liječenja pojedinih bolesti preporuča se veća doza, 300mg.
Ako ga uzimate premalo: I blag manjak magnetija povećava
rizik nastajanja dijabetesa ili bolesti srca. Veliki manjak magnezija u
organizmu može dovesti do nepravilnog rada srca, grčenja mišića, umora,
zbunjenosti, razdražljivosti i nervoze.
Ako ga uzimate previše: Kod velikih doza izaziva proljev
i mučninu. Ako organizam ne izbaci dozu tog minerala koja mu je previše, može
se pojaviti slabost mišića, otežano disanje, ravnodušnost te zbunjenost.
Pošto magnezij snižava krvni tlak, prevelike doze također
mogu dovesti do vrtoglavice. Pošto je povećani unos magnezija popraćen njegovom
smanjenom apsorpcijom, a višak bubrezi lako sklanjaju, predoziranje magnezijem
je rijetko.
Doziranje:
Sprečavanje bolesti srca: uzimati 300mg na dan
Astma, poremećaj rada ritma srca, te oporavak bolseti
srca: također uzimati 300mg na dan.
Kronični umor: 150mg dva puta na dan, po mogućnosti
magnezijv-citrat
Šećerna bolset i povišen krvni tlak: uzimati 300mg na dan
Smjernice: magnezij se najbolje apsorbira kada se uzima
sa hranom. U slučaju proljeva, potrebno je smanjiti dozu ili pokušajte uzeti
magnezijev glukonatom, koji je blaži kod probave.
Ostali izvori magnezija: žitarije, i to cjelovite
žitarice, orašasti plodovi, školjke, lisnato povrće tamnozelene boje.
Važno: osobe koje pate od bolesti ili poremećaja rada
bubrega, prije početka konzumacije dodatka prehrani koja sadrži magnezij,
preporuča se konzultacija sa liječnikom.
Magnezij pripada skupiti
vrlo „bitnih minerala“ i važan je sastojak tjelesnih stanica. Glavna funkcije
mu je aktivacija brojnih enzima koji su uključeni u stvaranje energije
organizma. Uz to, važan je za rad srca, kontrakciju čišića i samo zdravlje
živčanog sustava. Također bitan je kod mineralizacije kostiju, stoga je
neophodan za vitalnost i zdravlje organizma.
Potvrđeno je da magnezij
ima korisnu ulogu kod srčanih bolesnika, osoba sa visokim krvnim tlakom, kod
osoba koji pate od arteoskleroze, dijabetesa (šećerne bolesti),
razdražljivosti, nemira te živčane napetosti, koristan je kod prevencije
migrena i glavobolja. Vrlo je koristan
za trudnice i dojlje, sportaše, kod osoba sa poremećajem spavanja, žgaravite te
opstipacije ili zatvora.
Do smanjenja magnezija
dolazi iz mnogo razloga. Povećane potrebe organizma za magnetijem su rast,
trudnoća ili stres. Do povećanih gubitaka može dovesti povraćanje, proljev ili
bubrežne bolesti. Do gubitka magnezija dovode i sportske aktivnosti, korištenje
pojedinih lijekova (laksativi i diuretici), a razlog može biti i prekomjerno
znojenje, neka od bolesti probavnog sustava ili jednostavno, nedovoljan unos.
Pošto se magnezij ne stvara
u našem tijelu, potrebno ga je unijeti hranom i to 375mg. No zbog današnje
prehrane, prerađenog šećera, alkohola, bijelog kruha, bijelog brašna i slično,
potrošnja magnezija je pojačana, te se manjak magnezija javlja kod sve većeg
broja ljudi.
Nedostatak tog minerala
dovodi do grčeva i slabosti u mišićima, poremećaja u radu srca,
razdražljivosti, migrene i glavobolje, pritiska u glavi, stoga je neophodno
nadoknaditi magnezij dodacima prehrani.
